Budući da nam često postavljate pitanja o tome što je ozljeda na radu, kako se ozljede prijavljuju, koje su obveze poslodavca, ali i prava radnika u slučaju njihova nastanka, u nastavku Vam donosimo najvažnije informacije vezane uz prethodno navedeno.
Najprije valja kazati da radnici tj. osigurane osobe u radnom odnosu kod poslodavca (uz ostale “osiguranike”) na temelju zakona imaju određena prava u slučaju priznate ozljede na radu. Uz obveze o prijavljivanju iz Zakona o zaštiti na radu, to je jedan od razloga zašto se ozljede na radu i prijavljuju.
Ako govorimo o obvezama poslodavaca u slučaju nastanka ozljeda na radu, najprije je potrebno napraviti razliku između lakših i težih ozljeda jer obveze poslodavaca oko prijavljivanja istih upravo o tome i ovise.
Točna definicija ozljede na radu navedena je u članku 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Budući da je riječ o poduljoj definiciji, jednostavnije ćemo navesti kako pojam “ozljeda na radu” podrazumijeva one ozljede i bolesti koje su uzročno vezane za obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Tu spadaju i ozljede koje pod istim uvjetima osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu vezanom za posao koji osoba obavlja (primjerice, na poslovnom putovanju i slično).
Kao što smo i spomenuli u uvodu ovog teksta, za poslodavca je najprije važna činjenica o težini nastale ozljede.
Ako je riječ o lakšoj ozljedi na radu, poslodavac na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju istu mora prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO).
Ako je riječ o težoj ili smrtnoj ozljedi na radu, poslodavac takvu ozljedu, uz prethodno spomenuto prijavljivanje HZZO-u, ima obvezu prijaviti i Državnom inspektoratu (točnije Inspekciji rada, za nadzor u području zaštite na radu) na temelju Zakona o zaštiti na radu.
Ovisno o težini ozljede, poslodavac iste prijavljuje u sljedećim rokovima:
Težim se ozljedama na radu smatraju one ozljede zbog kojih je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.
Poslodavci, stoga, takve ozljede imaju obvezu prijaviti Inspekciji odmah po njihovu nastanku, točnije odmah nakon što su isključili izvor ozljede (ako je to moguće), nakon što su osigurali pružanje prve pomoći ozlijeđenom radniku te nakon što su pozvali hitnu medicinsku pomoć.
U tom će se slučaju poslodavac (pravna osoba) kazniti novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kn, dok će se odgovorna osoba pravne osobe kazniti iznosom od 6.000,00 kn.
Ako poslodavac – fizička osoba napravi ovaj prekršaj, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 kn.
Budući da je poslodavac na temelju Zakona o zaštiti na radu odgovoran za organizaciju i provođenje zaštite na radu, u ovakvim situacijama se poslodavcu takav izgovor neće uzeti u obzir.
Poslodavac bi u svakom trenutku trebao osigurati komunikaciju među svojim zaposlenicima na način da oni sami odmah po nastanku ovakvih događaja iste dojave svojem neposrednom rukovoditelju, ovlašteniku za zaštitu na radu ili izravno poslodavcu – odgovornoj osobi.
Poslodavac navedeno obavlja obavještavanjem mjesno nadležnog ureda Državnog inspektorata (u uredovno radno vrijeme), na niže navedene brojeve telefona dežurnog inspektora rada za nadzor u području zaštite na radu.
Izvan redovnog radnog vremena poslodavac teške i smrtne ozljede prijavljuje na broj 112.
Prijavu svih ozljeda na radu (i lakših i težih) je obvezan podnijeti poslodavac, tj. organizator određenih poslova i aktivnosti.
U slučaju kada poslodavac to ne učini, prijavu je dužan podnijeti izabrani liječnik opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika.
Uz to, prijavu za priznavanje ozljede na radu te utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji osigurane osobe u slučaju njezine smrti.
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće se podnošenjem Tiskanice OR „Prijava o ozljedi na radu“ koju u prvom dijelu popunjava poslodavac, a u drugom dijelu ugovorni izabrani liječnik opće/obiteljske medicine.
Prijava se podnosi HZZO-u prema mjestu prebivališta ili boravišta osigurane osobe, odnosno prema sjedištu poslodavca.
Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih poslodavac prijavu nije mogao objektivno obaviti u propisanom roku, Zavodu je (uz prijavu) dužan dostaviti i izjavu u kojoj je potrebno navesti razlog nemogućnosti prijave u propisanom roku.
Ovdje je potrebno naglasiti da osigurana osoba u potpunosti gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu ako HZZO-u nije podnesena prijava u roku od 3 godine od isteka propisanog roka (od 8 dana).
Nakon zaprimanja potrebne dokumentacije, HZZO će ozljedu na radu priznati ovjerom spomenute OR tiskanice. Naravno, ako ne postoje razlozi zbog kojih se ozljeda na radu neće priznati.
Riječ je o razlozima navedenima u članku 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako slijedi:
Ako imate dodatnih pitanja o ovoj temi ili trebate bilo koju uslugu iz područja zaštite na radu, slobodno nas kontaktirajte. Stojimo Vam na raspolaganju.
