Zaštita na radu – uvodZaštita na radu je važna, stoga napravite prvi korak i kvalitetno se informirajte o (svojim) obvezama koje propisuje Zakon o zaštiti na radu (“Narodne novine”, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018 i 096/2018).
Zaštita na radu predstavlja cijeli sustav pravila, mjera i aktivnosti čijom se kvalitetnom primjenom ostvaruju sigurni radni uvjeti te zaštita zdravlja na radu.
Zaštita na radu se provodi s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
Da, odnose.
Svi su poslodavci u Republici Hrvatskoj obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu.
Štoviše, poslodavac je u tom smislu uvijek odgovoran, neovisno o tome je li zaposlio stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s tvrtkom ovlaštenom za takve usluge.
Budući da RH propisi poslodavcima doista nude mogućnost dio poslova zaštite na radu obavljati samostalno (ako su zadovoljeni propisani uvjeti), važno da se kao odgovoran poslodavac najprije informirate o obvezama, mogućim načinima organiziranja zaštite na radu te o odgovornosti koju imate u tom smislu.
Valja imati na umu da će kvalitetno obavljanje aktivnosti u zaštiti na radu (neovisno o tome kome ih povjerite), uz potrebno vrijeme, zasigurno zahtijevati ozbiljan pristup i određene kompetencije. Ako tako doživljavate zaštitu na radu, na pravom ste putu…
Tekstom s napomenama u nastavku vas (kao poslodavca) imamo za cilj informirati o trenutnim obvezama iz područja zaštite na radu u našoj zemlji. Iste se dijelom mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koju obavljate i broju (kod vas) zaposlenih osoba.
Poveznice u sklopu teksta i dokumente u .pdf formatu smo priredili kako bismo vam pomogli. Slobodno ih koristite (ispisujte) ako vam budu potrebni, a vrijeme koje ćete na taj način uštedjeti iskoristite promišljajući o važnosti sigurnog rada.
Zaštita na radu je sastavni dio radnog procesa, a doprinos svih osoba koje rade je u tom smislu presudna.
Zaštita na radu, odnosno priča oko iste u vremenu pisanja ovog teksta (početkom 2017. godine, nakon nespretnih izjava u javnom prostoru oko njezinog „ukidanja“) pružila je, uz ostalo, i praktičnu spoznaju o tome kako stvari često funkcioniraju među politikama.
Isto tako je recimo dobrim poznavateljima turizma u vremenu uvođenja fiskalizacije bila omogućena spoznaja kako će se narednih sezona na Jadranu kupati mnogo više turista nego ikad prije – do uvođenja fiskalizacije. Bez obzira na stvaran broj turista koji će doći na naše plaže i prezentiranje rezultata o uspješnosti turističkih sezona nakon uvođenja te iste fiskalizacije.
Katkad je moguće da i one kvalitetne mjere, nakon što se počnu primjenjivati, najprije pokažu svu raskoš nereda u kojem smo dotad živjeli, ili češće, u kome još živimo.
Što će dobroga društvu donijeti u političke svrhe osmišljena mjera s ciljem rasterećenja gospodarstva oko “pojednostavljivanja” ionako u primjeni plahe zaštite na radu u našoj zemlji, ostaje za vidjeti.
Većina bi kazala da poimanjem: „Ukida se zaštita na radu“ (kako su to mnogi shvatili nakon nespretno-nesretnih izjava politike oko “pojednostavljivanja” iste) nije moguće pridonijeti njezinom istinskom razvoju. Mi kažemo suprotno!
Nije zaštita na radu nekakva autobusna linija da je se može privremeno ili trajno ukinuti pa ostaje da će ovakve ili onakve izjave barem potaknuti na ozbiljnu raspravu, što može jedino pridonijeti njezinom razvoju. Unazaditi je ne bi smjelo kad se nazad više ne može.
Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.
Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove.
Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.
Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).
Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.
Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice.
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.
Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.
Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.
U nastavku su pobrojane temeljne obveze poslodavaca koje se dijelom mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koja se obavlja i broju zaposlenih osoba (kod poslodavca), kako slijedi:
Uz ranije navedene obveze u zaštiti na radu, svi poslodavci su trajno obvezni:
Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika (pri radu) aktivno koristi računalo sa zaslonom 4 ili više sati tijekom radnog dana:
Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika obavlja poslove s posebnim uvjetima rada (detaljnije):
Poslodavac (koji je prema Zakonu o zaštiti na radu odgovoran za organizaciju i provođenje zaštite na radu) ima mogućnost provođenje zaštite na radu prenijeti na svojeg ovlaštenika u njegovu djelokrugu rada.
Odmah na početku, važno je naglasiti da je ovdje riječ o mogućnosti a ne o obvezi poslodavca te da osoba – ovlaštenik koju je poslodavac pisanim putem odredio za tu funkciju, to nema pravo odbiti.
Primjer situacije u kojoj bi od strane poslodavca bilo mudro imenovati svojeg ovlaštenika za zaštitu na radu je recimo situacija gdje se za poslodavca koji se bavi graditeljstvom poslovi istovremeno obavljaju na više gradilišta. Kako je na temelju Zakona poslodavac odgovoran za zaštitu na radu, a objektivno ne može biti nazočan istovremeno na više lokacija, ima mogućnost među radnicima odrediti jednog ili više ovlaštenika koje će imenovati za provođenje zaštite na radu u njihovu djelokrugu rada.
Poslodavac bi tako na svim gradilištima mogao imenovati svojim ovlaštenicima radnike koji obavljaju poslove na radnom mjestu “Voditelj radova”, pa bi oni potom uz ostale dužnosti bili odgovorni i za provođenje zaštite na radu na svojim gradilištima.
Važno je spomenuti da je Poslodavac (ako ga imenuje) ovlaštenika obvezan osposobiti i osigurati mu uvjete za nesmetan rad. Uz to, ne smije ga staviti u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima.
Poslovi ovlaštenika navedeni su u čl. 24. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018 i 096/2018).
Poslodavci su neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju obvezni urediti obavljanje poslova zaštite na radu. To propisuje članak 20. Zakona o zaštiti na radu, a ova obveza podrazumijeva da poslodavac obavljanje poslova zaštite na radu mora riješiti na neki od propisanih načina.
Načine na koji poslodavci mogu riješiti ovu obvezu ovise o broju radnika i utvrđenoj razini rizika kod poslodavca. Propisuje ih Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (“Narodne novine”, br. 126/2019), prema kojem:
Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom (ovlaštenom tvrtkom i/ili sl.) u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno ugovoriti ih na neki od ranije navedenih načina.
Objektivnim i opravdanim razlogom za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, smatra se jedan od sljedećih razloga:
Poslodavci su na temelju čl. 18. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, br. 071/2014, 118/2014, 094/2018 i 096/2018), a u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika (“Narodne novine”, br. 112/2014 i 129/2019) obvezni procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika (i osoba na radu) tj. imati procjenu rizika koja mora odgovarati postojećim rizicima prilikom obavljanja poslova, a koja će biti dostupna radnicima na mjestu rada.
U formalnom smislu, zaštita na radu započinje procjenom rizika. Riječ je o temeljnom dokumentu iz područja zaštite na radu i zahtijeva temeljitost, kompetentnost i iskustvo osoba koje sudjeluju u izradi.
Pritom valja imati na umu:
Napomena: propusti učinjeni u postupku izrade procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18., st. 4. Zakona o zaštiti na radu).
Neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su obvezni provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način (čl. 27. Zakona o zaštiti na radu), a radniku koji prethodno nije osposobljen, poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova (čl. 28. Zakona o zaštiti na radu).
Osposobljavanje za rad na siguran način se provodi na temelju prethodno izrađenih procjene rizika i programa osposobljavanja, u sljedećim slučajevima:
Pritom valja imati na umu:
Napomena: kvalitetna zaštita na radu će svakako zahtijevati kvalitetno osposobljene zaposlenike za sigurno obavljanje poslova na koje su raspoređeni. Takva osposobljavanja se provode u skladu s Pravilnikom o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (“Narodne novine”, br. 142/2021). Pritom je izrazito važno da osoba koja provodi osposobljavanje, radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada, u skladu s procjenom rizika. Jedino će se na takav način ispuniti svrha samog osposobljavanja ali i izbjeći odgovornost poslodavca za slučaj nastanka štetnih događaja.
Osposobljavanje za rad na siguran način ili „polaganje zaštite na radu“, kako se kolokvijalno ova obveza naziva, odnosi se na sve radnike. Proces osposobljavanja se sastoji od teorijskog dijela gdje se nakon predavanja tj. pripremanja za polaganje – provodi testiranje putem ispita/testova i praktičnog dijela osposobljavanja na mjestu rada. Praktični dio osposobljavanja, po uspješno svladanom teorijskom dijelu ima za cilj provjeriti praktičnu primjenu znanja pri obavljanju poslova, a u njemu sudjeluju ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, osposobljavani radnik te stručnjak zaštite na radu. U slučaju da radnik ne savlada uspješno osposobljavanje, poslodavac mu je dužan osigurati ponovno polaganje teorijskog dijela, odnosno ponovnu provjeru praktičnog dijela osposobljavanja.
Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom (radnika osposobljenog za rad na siguran način), ali ne dulje od 60 dana (mogućnost poslodavcu, sukladno odredbama čl. 28. Zakona o zaštiti na radu). U pravilu, riječ je razdoblju u kojem bi se svakako trebalo obaviti osposobljavanje za rad na siguran način tj. osposobljavanje osobe za samostalno obavljanje poslova na siguran način. Imajte na umu da ćete kod primjerice inspekcijskog nadzora biti u obvezi dokazati i da rad pod nadzorom nije trajao duže od 60 dana, pa je važno datum odluke o raspoređivanju na rad pod neposrednim nadzorom, uskladiti sa stvarnim datumom početka obavljanja poslova tj. Ugovorom na temelju kojeg se obavljaju poslovi za poslodavca.
Poslodavci su obvezni izraditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj iznenadnog događaja te s istim upoznati sve radnike (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu).
Kvalitetan plan evakuacije i spašavanja zahtijeva izradu tekstualnog i grafičkog dijela, u kojima je potrebno navesti bitne elemente za slučaj iznenadnog događaja. Tako izrađen plan evakuacije i spašavanja omogućit će organizirano napuštanje mjesta rada tj. prostorija i prostora koji se koriste za rad te pružanje pomoći osobama koje se ne mogu same evakuirati, sve s ciljem otklanjanja ili smanjenja rizika nastalih iznenadnim događajem.
Napomena: tekstualni dio plana evakuacije i spašavanja se izrađuje u obliku dokumenta, dok je grafički dio potrebno vidljivo istaknuti u prostorima iz kojih se izvodi evakuacija tj. u svakoj evakuacijskoj zoni na lako uočljivim mjestima (izrada i postavljanje grafičkog dijela plana evakuacije se naravno odnosi na poslodavce koji koriste objekt-e tj. prostorije i/ili prostore namijenjene za rad).
Poslodavci su na temelju čl. 55. Zakona o zaštiti na radu obvezni odrediti i osposobiti dovoljan broj radnika koji će provoditi mjere u slučaju nastanka iznenadnih događaja tj. neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje.
Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.
Napomena: ovisno o djelatnosti tj. prirodi tehnološkog procesa kod poslodavca, kao i o podjeli prostora namijenjenog za rad na logične evakuacijske cjeline (evakuacijske zone), proizaći će potreban broj osoba koje treba odrediti i osposobiti za provođenje evakuacije i spašavanja kod poslodavca. Kako se evakuacija i spašavanje provode u posebnim uvjetima (kada su ljudi u pravilu u stanju šoka), bilo bi značajno odrediti osobe koje imaju odgovarajući autoritet potreban za rukovođenje.
Poslodavci su pri provođenju mjera zaštite od požara i spašavanja radnika, obvezni organizirati provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja, najmanje jednom u dvije godine (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: cilj je praktične vježbe uvježbati radnike za pravilno kretanje i izvođenje postupaka kod provođenja evakuacije i spašavanja iz ugroženih objekata/prostora te razbijanje straha od rizika koji mogu nastupiti prilikom kretanja u zadimljenim i/ili slabo vidljivim prostorima za slučaj iznenadnog događaja.
Poslodavci koji zapošljavaju 50 ili više radnika obvezni su osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo za unapređivanje zaštite na radu (čl. 34. Zakona o zaštiti na radu). Odbor čine:
Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:
Napomena: poslodavac o osnivanju odbora tj. imenovanju članova, donosi pisanu odluku. Odbor se sastaje najmanje jedanput u šest mjeseci, o čemu se vodi zapisnik. U slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna dana od nastanka (ozljede ili profesionalne bolesti).
Poslodavci su sukladno odredbama čl. 80. Zakona o zaštiti na radu, obvezni osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada, s ciljem očuvanja zdravlja radnika.
Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
Napomena: postupak izbora doktora specijalista medicine rada, reguliran je Pravilnikom o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada („Narodne novine“ br. 012/2014, 149/2014, 053/2017 i 129/2017). Izbor doktora specijaliste medicine rada obavljaju poslodavci za svoje radnike, odnosno osobe koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sami za sebe, u pravilu prema mjestu rada radnika (za razdoblje od najmanje godinu dana).Nakon proteka razdoblja od godine dana, ranije izabrani doktor se može promijeniti. Iznimno, poslodavac ima pravo izbora drugog nadležnog specijalista medicine rada i prije isteka roka od godinu dana u slučajevima navedenima u Pravilniku.
Prilikom izbora doktora specijaliste medicine rada, poslodavac se može opredijeliti samo za jednog doktora, osim kada ima ili osnuje poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, u kojem slučaju može odabrati nadležnog doktora specijalistu medicine rada prema mjestu te poslovne jedinice.
Izbor nadležnog doktora specijalista medicine rada poslodavac obavlja popunjavanjem tiskanice “Izbor doktora specijalista medicine rada” u četiri primjerka. Tiskanica se dostavlja na ovjeru regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnima prema sjedištu poslodavca (ili adresi poslovne jedinice izvan svog sjedišta (u tom će smislu, poslodavac sa sjedištem u Zagrebu dostaviti popunjenu tiskanicu Regionalnom uredu Zagreb, a poslodavac sa sjedištem u Karlovcu – Područnoj službi Karlovac ili poslodavac sa sjedištem u Zagrebu, koji ima poslovnicu i izabranog doktora specijalistu medicine rada u Dubrovniku, tiskanicu dostavlja Područnoj službi Dubrovnik). Poveznica na “Postupak izbora doktora specijalista medicine rada“.
Poslodavci su u skladu s odredbama čl. 56 Zakona o zaštiti na radu, obvezni organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu
U tom smislu ste obvezni osigurati nazočnost radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći, i to:
Također, poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu (ormarić za pružanje prve pomoći s propisanim sadržajem; HRN 1112:2001) za pružanje prve pomoći koji uvijek moraju biti dostupni, označeni izaštićeni od neovlaštenog korištenja (čl. 56. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: radnicima određenima za pružanje prve pomoći, poslodavac je dužan u pisanom obliku uručiti obavijest (odluku o imenovanju) da su određeni za pružanje prve pomoći te obavijestiti sve ostale radnike o radnicima koji su imenovani i osposobljeni za pružanje prve pomoći. Osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći provode Hrvatski crveni križ i/ili dr. specijalisti medicine rada, ovlašteni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti na radu, a u skladu s njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu i posebnim propisima, obvezni obavljati ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.
Tako su električne instalacije u građevinama namijenjenima za rad, poslodavci obvezni ispitivati (uz ostale uvjete) najmanje jednom u 4 godine, te posjedovati zapisnik kao dokaz o ispitivanju i ispravnosti.
Napomena: s obzirom na to da u objektu/ima koji/e koristite za rad zasigurno postoje električne instalacije, ispitivanje smo navedenih instalacija izdvojili kao primjer koji spada u temeljne obveze poslodavca. Potrebno je napomenuti da su poslodavci obvezni obavljati ispitivanja i svih ostalih instalacija, ovisno o opremljenosti prostora koji se koriste za rad (sigurnosne/protupanične rasvjete, tipkala za isključenje električne energije u slučaju hitnosti i dr.).
Poslodavci su na mjestima rada, ovisno o prirodi posla, dužni osigurati povoljne uvjete u radnom okolišu. U tom je smislu potrebno obavljati ispitivanja čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih i bioloških čimbenika), u sljedećim slučajevima:
Ispitivanja se obavljaju najmanje jednom u 3 godine, s ciljem utvrđivanja jesu li izmjerene vrijednosti unutar propisanih granica.
Napomena: prvim se ispitivanjima općenito utvrđuju uvjeti na mjestima rada, ovisno o zahtjevima u tom smislu. Što se tiče ostalih rokova ispitivanja, ista se obavljaju odmah; nakon što su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje obvezno, potom na temelju rješenja inspektora rada ili periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.
Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti na radu, obvezni obavljati preglede odnosno ispitivanja sredstava rada u uporabi, samim time i radne opreme. Pregledi i ispitivanja se odnose na radnu opremu koju čine:
Poslodavac koji je korisnik radne opreme, dužan je na propisani način osigurati preglede i ispitivanja, u sljedećim slučajevima:
Napomena: propis koji definira obveze, rokove i dr. vezano uz obavljanje pregleda i ispitivanja radne opreme je Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme (“Narodne novine”, br. 016/2016). Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestao je važiti Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (»Narodne novine«, br. 047/2002) kao i Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (“Narodne novine”, br. 114/2002, 131/2002 i 126/2003).
Poslodavci su obvezni na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove na vidljivom mjestu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).
Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika, potrebno je postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja; sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: najjednostavnije rečeno, kao poslodavac ste dužni označiti prostor koji koristite za rad! Najčešće je u prostor namijenjen za rad potrebno postaviti ploču/e sa znakovima za uzbunjivanje, oznake za evakuaciju (koje prikazuju smjerove za evakuaciju, pozicije stepeništa, izlaz u otvoreni prostor i sl.) i dr. oznake (znakove zabrane, znakove upozorenja, znakove obavijesti itd.). Ovisno o namjeni i izvedenosti prostora, prirodi tehnološkog procesa koji se odvija na mjestima rada te drugim specifičnostima, proizaći će moguće i potreba za postavljanjem pisanih obavijesti i uputa vezanih uz sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Poslodavci su obvezni obavješćivati radnike i njihove predstavnike te se s njima savjetovati o pitanjima zaštite na radu (čl. 31. Zakona o zaštiti na radu).
Navedene obveze uključuju:
Napomena: ne trebaju vas buniti navedene obveze ako iste nisu dijelom ili u potpunosti primjenjive na „vašu situaciju“ tj. vaš posao. Primjerice, poslodavac koji zapošljava troje radnika a bavi se isključivo uredskim poslovima, zasigurno neće biti obvezan „osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za sigurno obavljanje poslova i osobnu zaštitnu opremu“ (ne postoje takvi poslovi pa nije primjenjivo). Isto tako, uredski poslovi obično neće zahtijevati posebne pisane upute o procedurama o provedbi radnih postupaka u skladu s pravilima zaštite na radu, već će biti dovoljno osigurati kvalitetnu pisanu uputu za siguran rad prilikom obavljanja uredskih poslova te korištenja računala (ista uputa će osigurati informiranje radnika o rizicima koji se mogu javiti kod obavljanja poslova kao i o mjerama koje valja primjenjivati kako bi se takvi rizici otklonili ili smanjili na najmanju moguću mjeru.
Poslodavci su obvezni voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i drugim propisima o zaštiti na radu (čl. 61. Zakona o zaštiti na radu).
Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, a obavijest je poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede (čl. 65. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: uz obvezu vođenja evidencija i čuvanja isprava u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i dr. propisima, poslodavci su dužni omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor obaviti isti, te dati s tim u vezi sve tražene podatke.
Posebno je važno ne zaboraviti obvezu obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i/ili teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem obavljate rad, i to odmah po nastanku(!) takvog događaja tj. ozljede. Prijavu ste dužni obaviti odmah po saznanju da je radniku na mjestu rada pružena hitna medicinska pomoć ili da je radnik zadržan na liječenju u medicinskoj ustanovi nakon pretrpljene ozljede.
Budući da ste kao poslodavac odgovorni u svim dijelovima organizacije rada, za slučaj kašnjenja prijavljivanja ovakvih ozljeda, Inspekcija neće priznati opravdanje kako možda niste na vrijeme bili informirani da je vašem radniku na mjestu rada pružena hitna medicinska pomoć ili je zadržan na liječenju nakon pretrpljene ozljede.
Poslodavac je u skladu s odredbama čl. 57. Zakona o zaštiti na radu, obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta. U tom je smislu zabranjeno pušenje na mjestu/ima rada!
Napomena: poslodavac pisanim putem donosi odluku tj. propisuje zabranu pušenja na mjestu/ima rada. To može propisati Pravilnikom ili pisano donijeti odluku o zabrani pušenja.
Potrebno je spomenuti da poslodavac ima i mogućnost pisanim putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru ali je u takvoj prostoriji ili prostoru obvezan postaviti znak dozvoljenog pušenja (čl. 57. Zakona o zaštiti na radu).
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada (čl. 58. Zakona o zaštiti na radu).
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:
Napomena: smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika za poslove koje taj radnik obavlja (čl. 58. st. 3.).
Zabranu uzimanja alkohola i dugih sredstava ovisnosti, poslodavac također uređuje/propisuje pisanim putem.
Poslodavci su u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara obvezni osigurati i potrebnu opremu za zaštitu od požara (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu), samim time i dovoljan broj vatrogasnih aparata.
Vatrogasni aparati se postavljaju:
Mjesto/a postavljanja vatrogasnog/ih aparata u prostorijama i prostorima čija je površina veća od 50m², označava se naljepnicom tj. oznakom sukladno važećoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309.
Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o njihovom redovnom pregledu.
Napomena: izbor vatrogasnih aparata se obavlja prema Pravilniku o vatrogasnim aparatima (“Narodne novine” br. 101/2011 i 074/2013), a potreban broj aparata odnosno jedinica gašenja (JG) će ovisiti o požarnoj opasnosti i površini požarnog sektora.
Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove (čl. 36. Zakona o zaštiti na radu).
Radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, mora ispunjavati i posebne (propisane) uvjete koji se odnose na:
Napomena: Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada, kao i posebne uvjete koje radnik mora ispunjavati da bi mogao obavljati takve poslove je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (“Narodne novine”, br. 005/1984). Točke navedene u članku 3. Pravilnika, označavaju pojedini posao koji je definiran kao posao s posebnim uvjetima rada (primjerice, u članku 3., točka 1. označava “poslove rukovanja i upravljanja strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti“ (npr. “rukovanje motornom pilom”), točka 2. označava poslove „upravljanja i rukovanja samohodnim strojevima na mehanizirani pogon“ (npr. “rukovanje viličarom”) itd. Svi poslovi s posebnim uvjetima rada zahtijevaju provjeru zdravstvenog stanja kroz obavljanje liječničkih pregleda. Pregledi mogu biti prethodni, periodični, kontrolni i izvanredni. U nastavku poveznica na Uputa: Povrat troškova prethodnih pregleda poslodavcu i Tiskanica RA-1.
Naposljetku, nadamo se da ste čitajući ovaj tekst nešto naučili. Kao poslodavac se kvalitetnim angažmanom pridružite razmišljanju da je zaštita na radu uistinu važna. Na vrijeme se pobrinite ispuniti propisane obveze, kako bi vaši zaposlenici bili sigurni te kako bi vaš radni proces tekao nesmetano.
Ako na tom putu budete trebali našu pomoć, slobodno nas kontaktirajte!
Ivan Krmek, dipl.ing.sig.
Centar za zaštitu na radu
